O zlatnom pravu autorskom i koja je uloga ZAMP-a

Bitno je za početak postaviti neka ograničenja. Da se razumijemo, nisam pravnik. Da stvar bude još malo bolja, nisam niti izvođač. Pjesnik, autor, ne, niti sviram išta. Ali me interesira poznavanje zaštite autorskog prava (svepoznati ZAMP), a još više intelektualnog vlasništva uopće. Meni se ovo ne bi dalo čitati. Ali shvatio bih u pola da se isplatilo uložiti vrijeme u čitanje ovog teksta.


O jadima mi muzo pričaj, o bezbožnoj bagri
volonterskoj što muzičare i scenu potiče,
o VAKUUMa o problemu
kojem bogohulna je grupa volontera
prema korijenu ići odlučila.


Sadržaj:

Čin prvi: Situacija

Čin drugi: U administrativi

Čin treći: Beskonačnost poruka

Čin četvrti: Znanje!

Čin peti: Dodatak i odgovori na pitanja

Epilog


Čin prvi: Situacija

Mislim da je korektno ovakav sadržaj započeti kontekstom. Sjećam se kao da je bilo neki dan, bio sam sav veseo, jer, konačno, “Našli smo ih!” Ukazalo se u VAKUUMu konačno tim ljudi koji imaju volje i znanja pokrenuti novu glazbenu scenu korištenjem VAKUUM kluba. O vremenskoj raspoloživosti bismo mogli diskutirati, ali vremena se nađe kad treba.

Ubrzano unaprijed, uskoro je bilo vrijeme za prvi koncert. Iscrpan izvještaj dostupan je ovdje, a ja ću se osvrnuti na elemente koje taj tekst prilično, reći ću, tehničkog, izvještaja, nije zahvatio. Naime, po zamolbi najmodavca, se svaki veći događaj prijavljenih je policiji. To je standardni postupak, a daje sigurnost kako organizatoru, tako i svim ostalim dionicima. Podsjećam ovdje da VAKUUM radi potpuno volonterski. Tako smo pokušavali u kratkom roku pripremiti i sve potrebno za održavanje koncerta. Bilo je kaotično, pa uredno, pa opet malo kaotično, ali konačni je rezultat bio i bolji od očekivanog. Pregršt ljudi, posjetitelja, novih članova kluba.

Jedan detalj pripreme koncerta je ključan za ovu priču, a s kojim sam se susretao i prije, prilikom organizacije većih koncerata i s poznatijim izvođačima: ZAMP. Stručna služba Hrvatskog društva skladatelja (HDS), Zaštita muzičkih autorskih prava (ZAMP) najgora je noćna mora malog organizatora koncerta. Više o tome u ostatku teksta.

Drugi iznimno bitan detalj je činjenica da su na prvom VAKUUM Untergrund koncertu nastupili lokalni bendovi, koji imaju manje ili više godina glazbenog staža, izvedbama svojih autorskih glazbenih uradaka. Nadalje, još uvijek prema mom saznanju, a i prema kratkom razgovoru s gospođom iz ZAMP-a, nitko od njih nije član HDS-a, ni u kom svojstvu (niti stalni niti pridruženi član).

Kao što piše u izvještaju, koncert je posjetilo nešto više od 100 ljudi. S obzirom na kapacitet prostora VAKUUM kluba nisu oni svi bili istovremeno u prostoru, ali su prošli prostorom i podržali ovu novotariju tokom večeri.

Kako sam i napisao na početku, moj susret sa ZAMP-om, a po pitanju ovog VAKUUM Untergrund koncerta, nije prvi takav. Prethodno iskustvo naučilo me da je događaj potrebno prijaviti barem nekoliko dana prije njegovog samog odvijanja, a zatim slijedi javljanje opet u nekom kratkom roku nakon koncerta. I to je OK.

Zadnja bilješka ovdje bit će o samom konceptu autorskih prava. Da se razumijemo, podržavam ideju zaštite autorstva, čuvanja autorskog djela, važnost intelektualnog vlasništva i slične ideje. Ali ne na način da čuvanje tih koncepata povlači ograničavanje pristupa istima. Naime, problem čuvanja autorskih prava i intelektualnog vlasništva općenito nije prisutan samo u glazbi, već i u mnogim drugim područjima ljudskog djelovanja, pa tako i u akademskom svijetu, koji mi je nekako ipak bliži od glazbenog. Najstariji dokument kojim je uređeno autorsko pravo je Bernska konvencija iz 1886. godine, a prema WIPO (World Intellectual Property Organization)1:

autorsko pravo se odnosi na zaštitu djela ljudskog uma. […] autorsko pravo štiti djela, što znači izražaje misli, a ne štiti ideje.

Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima2, čl. 5. st.1.:

(1) Autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Nadalje, iz istog dokumenta koji prati tečaj o značaju intelektualnog vlasništva:

Nositelj autorskog prava na zaštićenom djelu može koristiti djelo kako želi i može spriječiti druge da ga koriste bez njegovog ovlaštenja.

Prema WIPO postoje dvije podvrste autorskog prava:

U autorskom pravu postoje dvije vrste prava: imovinska prava, koja omogućuju da nositelj prava ostvari financijsku naknadu kad drugi koriste njegova djela; i moralna prava, koja omogućuju autoru da poduzme određene radnje za očuvanje osobne veze između sebe i djela.

Čin drugi: U administrativi

O obrascima, podacima i ostalim papirima.
ZAMP to jasno traži, a još je jasnije zapisano u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (dalje: ZAPSP), za korištenje određene vrste predmeta zaštite (dakle, u ovom slučaju pjesme), potrebno je tražiti odobrenje ZAMP-a, čl. 160. st. 1.:

(1) Prije početka korištenja predmeta zaštite, pravna odnosno fizička osoba dužna je podnijeti zahtjev za odobrenje korištenja određene vrste predmeta zaštite odgovarajućoj udruzi za kolektivno ostvarivanje prava. U zahtjevu se navodi vrsta i okolnosti korištenja (kao što su način, prostor i vrijeme korištenja te ostali podaci o kojima ovisi visina naknade).

Za to postoji obrazac koji je ZAMP pripremio, ali još je lakše ispuniti online formu.
Na mail stiže poruka od gospođe iz ZAMP-a, kaže da je potrebno ispuniti dodatna dva obrasca u roku od 15 dana od dana koncerta. U tim obrascima traži se popis izvedenih djela i analiza financija vezanih uz koncert.
Ispunjene podacima koje smo tražili od izvođača, a koje nismo dobili odmah, obrasce sam poslao natrag gospođi iz ZAMP-a. I tu staje komunikacija.

Čin treći: Beskonačnost poruka

Blažene poruke e-pošte, neka ih uvijek bude u društvu mesnih okruglica!
U prvoj poruci koju sam dobio od ZAMP-a, a nakon uspješne online prijave, pisalo je:

Ispunjene obrasce u prilogu ovjerene pečatom i potpisom[…].

No uz poruku, u prilogu, nije bilo ničeg. Događa se, propust jednostavan, nije problem, potražit ću ih na njihovom web-mjestu.
Moj prvi upit, odmah po primanju ove prve poruke bio je, naravno, s upitom da li

[…] postoji mogućnost da s autorima potpišemo sporazum/ugovor i da koncert održimo bez naknade za autorska prava. Razlog zbog kojeg tražim ovu informaciju je oblik organizacije ovog koncerta: radi se isključivo o volonterskom radu, bez naknade izvođačima za njihovu svirku, i slobodan ulaz zainteresiranima.

Na poslanu poruku dobio sam (tek sad znam to) stručno izbjegavanje odgovora:

[…] pravo javnog izvođenja, o kakvom je riječ u Vašem slučaju, kolektivno štiti, a za kolektivno ostvarivanje prava sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03) Državni zavod za intelektualno vlasništvo je u Republici Hrvatskoj ovlastio HDS ZAMP. Dakle, HDS ZAMP je jedina udruga koja ima ovlaštenje prikupljati autorsku naknadu u Republici Hrvatskoj za sve domaće i strane autore.

Pritom se gospođa pozvala na ZAPSP čl. 159. st. 2. koji kaže:

(2) Za udrugu iz stavka 1. ovoga članka [op. a. ZAMP] presumira se da ima punomoći za obavljanje poslova ostvarivanja prava svih domaćih i stranih nositelja odnosnih prava, osim onog nositelja prava koji je izričito u pisanom obliku obavijestio udrugu da ne ostvaruje njegova prava.

Čim sam poslao ispunjene i potpisane obrasce – muk.

Ništa.
Niti hvala.
Apsolutna tišina. OK, blagdani su.
Ali ipak, ništa.

Sve dok mi konačno doma (o čemu ne znam ništa više nego sam čuo, jer, eto, nisam doma doma ovih dana) nije došla opomena za neplaćeni račun. Interesantno – rekoh – moram ispitati o čemu se radi.

Osim što je prvi trag nakon tišine u našem kanalu komunikacije bila opomena za neplaćeni račun (navodno nemaju informaciju o tome da mi nije dostavljen račun), iznenadila me cifra od 356,25 kn!

Nisam puno oklijevao. Osim pitanja o izostanku računa, napomenuo sam i da

očekujem da mi u poruci e-pošte pošaljete račun s detaljnom specifikacijom stavaka računa.

Dobio sam iscrpan odgovor, što mi je svakako popravilo raspoloženje 😃. Prije svega, uobičajena je praksa slanja originala računa, što mi je donekle jasno, ali digitalnu verziju mogu dobiti samo ako je tražim. Pa, tražio bih je da mi je netko rekao da je račun uopće poslan! Kako da tražim nešto od nekog ako ne znam da to nešto uopće ne postoji?! To mi nema logike! Ali, eto, nitko od nas dvoje nije tražio informaciju, pa je nitko nije niti dobio. Uglavnom, dobio sam pojašnjenje da se za naš koncert primjenjuje kriterij naplate prema broju posjetitelja, jer, eto, koncert sam po sebi nema posebne troškove, a niti prihode, pa je to jedini oblik. Prema broju posjetitelja se određuje iznos minimalne naknade. Za naš slučaj to je bilo ovako:

primijenjena je tarifa minimalne naknade 51-200 osoba, što je u konačnici 500 bodova * 0,57 = 285,00 kn + PDV [op. a. = ]356,25 kn.

Nisam mogao potpuno izdržati ovo, pa sam morao pitati dalje, 21.12.2016. Naime, pregledao sam malo dostupne dokumente i shvatio da je ZAMP u 2015. godini (prema godišnjem izvještaju ZAMP-a za 2015., str. 66), od naknada prikupljenih od koncerata točno 0 kn (od prikupljenih 10.380.737,69 kn) “potrošio” za “za socijalnu i kulturnu namjenu”, jednu od točaka koje takva udruga mora pokrivati temeljem ZAPSP-a, čl. 167. st. 1. Jer, ukoliko neće na to biti potrošen novac uplaćene naknade, sumnjam da će ga dobiti naši izvođači, s obzirom da oni nemaju apsolutno nikakav kontakt sa ZAMP-om, niti su članovi HDS-a. Stoga je moje prvo pitanje bilo usmjereno kako slijedi:

zanima me svrha naknade, tj. koja je točno namjena naplaćene naknade [u kontekstu ovog paragrafa i slučaja]

Osim toga, primijetio sam da gotovo 23% (27.567.444,09 kn)svih uplaćenih naknada (prema godišnjem izvještaju ZAMP-a za 2015., str. 66) odlazi na “troškove obrade”, pod kojima pretpostavljam da se podrazumijevaju administrativni troškovi. Naime, pojam “troškovi obrade” nije definiran u dokumentu.

Iako savršeno normalan radni tjedan, nije bilo vremena za moj odgovor. Stoga sam 23.12.2016. ponovio svoj upit. Na to sam bio počašćen telefonskim pozivom. Naravno da ga nisam vidio odmah (jesam li spomenuo da nisam doma, tj. u Hrvatskoj trenutno?). Sutradan sam ipak nazvao nazad, i odradio razgovor od 15-ak minuta. Lijepo je to, brzo razmjenjujemo ideje, ali nije dostatno za bilo kakvu diskusiju ovakvog tipa. Ništa neće pobijediti pisanu riječ u bitnim diskusijama, čak niti audio ili video zapis, a nikako ne običan telefonski razgovor.  Stoga sam zamolio za sumiranje razgovora putem poruke e-pošte.

Kroz razgovor sam saznao da ZAMP ima prirodni monopol garantiran ZAPSP-om. Rečeno mi je i da će oni kontaktirati naše izvođače kako bi ovi dobili isplatu naknade. Saznao sam i odgovor na hipotetsku situaciju koja slijedi:

Ako sam ja autor i izvođač i svi me vole i želim prijatelju u čast na njegovoj svadbi održati koncert, kao svojevrsni poklon njemu. Mora li on platiti naknadu?

Odgovor je, pretpostavljate – DA! Dakle, neovisno o tome što ja želim ili ne, mora biti naplata naknade, prema ZAMP-u.

Zapravo, u poruci e-pošte dobio sam novi relativno šturi odgovor, zaključujem, sad kad čitam nakon nekog vremena. Najbolje da ne prenosim nego citiram tu poruku e-pošte od 28.12.2016.:

HDS ZAMP temeljem Rješenja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo ima punomoć za obavljanje poslova ostvarivanja prava svih domaćih i stranih nositelja prava, osim onog nositelja prava koji je u pisanom obliku obavijestio udrugu da ne ostvaruje njegova prava.
Budući da smo većinu autora (članova navedenih grupa) s dostavljenog popisa djela izvedenih na koncertu pronašli u bazi podataka te da ni jedan autor nije dostavio izjavu kojom želi istupiti iz kolektivnog sustava, a sukladno gore navedenoj odredbi, HDS ZAMP je u obvezi prikupiti naknadu i istu isplatiti autorima. Slijedom navoda, molimo i Vas kao organizatora da uputite autore na nas kako bismo razjasnili koja su njihova prava u ostvarivanju zaštite.
Međutim, kako je HDS ZAMP servis u službi autora pristupit će individualno i sukladno iskazanoj volji autora. Ukoliko svaki pojedini autor i nakon danih pojašnjenja dostavi pismeno očitovanje da ne želi naknadu za navedeni koncert isto ćemo uvažiti.

Dakle, iz ovoga zapravo se može iščitati da se autori trebaju javiti njima (ZAMP-u) da bi dobili isplatu naknade. Štoviše, autori mogu ne željeti naknadu. A što će onda s njom biti? Već je uplaćena, kako je autor može ne željeti?!

Ali eto, ajde, pristat ću. Uplatit ću naknadu, pa upozoriti izvođače/autore. Htio sam uplatiti naknadu, a kad ono, upute s računa ne valjaju – ne mogu upisati vrijednost u ono polje “poziv na broj” jer, eto, ne prolazi zapis. Dobio sam odgovor da ne treba sve, nego samo podskup znamenki iz broja računa, iako na računu jasno, izravno, piše (CAPS LOCK nije moj, tako je na računu):

PRILIKOM UPLATE U RUBRIKU POZIV NA BROJ OBAVEZNO UPISATI BROJ RAČUNA JER ĆE SE U SUPROTNOM UPLATA SMATRATI NEISPRAVNOM I NEĆE BITI EVIDENTIRANA.

Dakle, nisam trebao upisati sve brojke:

ZAMP poziv na broj je neispravan

već samo jedan dio, iako je na računu jasno napisan broj računa:

ZAMP broj računa

(treba samo ovaj drugi podskup znamenki), pa bih ovim putem predložio da nešto jasnije napišu uputu.

Kad smo i to riješili, primijetio sam da su mi zapravo poslali račun i opomenu za događaj koji uopće nisam prijavio. Znam da cjepidlačim, ali mislim da je to u redu u ovakvoj situaciji. Naime, na računu piše VAKUUM Underground. Ali mi smo previše ne-mainstream i originalni i super cool urbani da koristimo standardizirani naziv. Ne, naš se koncert zvao, a zvat će se njih još tako, VAKUUM Untergrund. Razlika je dosta velika.

Konačno, platio sam tu prokletu naknadu. Kome točno? Zašto? Tko je će je dobiti? Kome ili kojoj svrsi sam time pomogao? Čija sam prava podržao? Čiji sam rad potaknuo?

Čin četvrti: Znanje!

Što smo naučili? Što sam naučio?

U prvom redu, ili kako bi se na lijepom engleskom rekli, first things first: ZAMP je stručna služba HDS-a. HDS je udruga. Obična udruga, kao i svaka druga. HDS je udruga čiji su podaci javno dostupni u registru udruga RH i u registru neprofitnih organizacija RH:

OIB: 56668956985
Matični broj: 03206394
Reg. br.: 00000310
IBAN: HR8623600001101345746
Datum upisa u registar: 24.2.1998.
Sjedište udruge: Berislavićeva 9, Zagreb
Statut udruge od 31.5.2015.
Djelatnosti:
6.7. Strukovne udruge u kulturi i umjetnosti
6.9. Ostale djelatnosti iz područja kulture i umjetnosti

Zakonom su autorska prava većinom određena ZAPSP-om.
Tim je Zakonom određeno da postoji jedna udruga koja kolektivno ostvaruje prava, čl. 157. st. 1., za pojedinu vrstu nositelja autorskog prava (čl. 158. st. 1. / čl. 159. st. 1.):

(1) Kolektivno ostvarivanje prava može obavljati udruga nositelja prava koja ima za obavljanje takve djelatnosti odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod).

Pri tome je udruga u pitanju prilično jednostavno i nezahtjevno definirana (čl. 157. st. 2.):

  • ima sjedište u Europskoj uniji,
  • ima odgovarajući poslovni prostor, opremu i stručnu službu s najmanje jednom zaposlenom osobom sa završenim pravnim fakultetom,
  • kolektivno ostvarivanje prava obavlja kao jedinu djelatnost, osim ako nije riječ o kulturnoj ili umjetničkoj djelatnosti te djelatnosti udruge kojom se ostvaruju stručni ili socijalni interesi članova.

Dalje, prema Zakonu, Državni zavod za intelektualno vlasništvo daje odobrenje udruzi koja je najmoćnija u smislu brojnosti dobivenih punomoći i sklopljenih inozemnih ugovora, čl. 159. st. 1.:

[…] i to onoj koja ima najveći broj članova na temelju dobivenih punomoći, uz primjeren broj ugovora o uzajamnom zastupanju sa stranim udrugama […].

Dakle, HDS ZAMP nije bogomdan i moguće ga je smijeniti, makar i samo u teoriji.

Najbitniji dio ovdje je čl. 159. st. 2. koji kaže da je ZAMP “po defaultu”, tj. zadano, onaj koji ostvaruje prava svih autora, domaćih i stranih, tj. da se pretpostavlja da HDS ima njihovu punomoć:

(2) Za udrugu iz stavka 1. ovoga članka presumira se da ima punomoći za obavljanje poslova ostvarivanja prava svih domaćih i stranih nositelja odnosnih prava, osim onog nositelja prava koji je izričito u pisanom obliku obavijestio udrugu da ne ostvaruje njegova prava.

Iz tog stavka proizlazi ono što ZAMP i napominje – ukoliko ne želi biti u sustavu HDS ZAMP-a, autor mora to posebno zatražiti.

[DIGRESIJA] Ovo me podsjeća na slučaj u kojem je Microsoft automatski u svoj operativni sustav Windows, u prethodnim verzijama, instalirao, bez pitanja korisnicima, svoj internet preglednik Internet Explorer. Zbog tog su slučaja, ako se dobro sjećam, nastale brojne polemike, jer je to utvrđivanje monopola na tržištu i nametanje proizvoda/volje na krajnje korisnike. S druge strane, ako se ne varam, bilo je pravnih zavrzlama, u EU i u SAD, oko opcija koje su korisnicima bile automatski uključene prilikom instaliranja programa, npr. automatski označena i prihvaćena opcija “Želim primati dodatne informacije od vaše kompanije.” što je također izazvalo velike probleme velikim kompanijama, pa je prisilom pravosudnih tijela navedeno promijenjeno u automatski NEoznačeno, tj. da korisnik mora svjesno prihvatiti ponuđenu mogućnost. [kraj DIGRESIJE]

Dalje, Zakonom je određeno da je odabranoj udruzi (HDS ZAMP-u) potrebno najaviti korištenje djela (čl. 160. st. 1.), što sam ranije opisao kao nešto što je potrebno odraditi nekoliko dana prije koncerta. No u čl. 160. st. 2. piše nešto čega nije bilo, tj. što nisam dobio:

(2) Udruga za kolektivno ostvarivanje prava daje korisniku odobrenje za korištenje predmeta zaštite za ostvarivanje kojih je ovlaštena. Odobrenje mora sadržavati oznaku vrsta prava na koje se odobrenje odnosi, uvjete korištenja s obzirom na način, prostor i vrijeme korištenja te visinu naknade za korištenje, ako je korištenje uz naknadu.

Ako netko već jest član HDS-a i opunomoćio je ZAMP da zastupa njegova prava, interesantna je informacija skrivena u čl. 162. st. 1.:

(1) Naknada za korištenje predmeta zaštite utvrđuje se prvenstveno ugovorom između udruge za kolektivno ostvarivanje prava i korisnika predmeta zaštite ili ugovorom između udruge za kolektivno ostvarivanje prava i udruge korisnika predmeta zaštite, odnosno njihove komore.
(2) Ako naknada nije određena sukladno stavku 1. ovoga članka, naknada se plaća prema cjeniku udruge za kolektivno ostvarivanje prava.

Dakle, autor može samostalno odrediti visinu naknade, ako dobro razumijem ovaj tekst.

U protivnom, tj. u slučaju neprijave korištenja predmeta zaštite, tj. neimanja odobrenja, prema čl. 168. st. 4. moguće je obustaviti i zabraniti održavanje događaja, uz pomoć policije:

(4) Na zahtjev autora, odnosno udruge za kolektivno ostvarivanje prava nadležna policijska uprava ili policijska stanica zabranit će održavanje priredbe na kojoj se koriste predmeti zaštite, ako priređivač nema odobrenje autora, odnosno udruge za kolektivno ostvarivanje prava.

Zašto odabrana udruga?

Udruga služi za kolektivno ostvarivanje prava koje je definirano čl. 156. Zakona, a koji neću ovdje kopirati jer je puno predugačak, a nema smisla uzimati samo dijelove.

S druge strane stoji individualno ostvarivanje prava koje je definirano čl. 155. Zakona:

(1) Ostvarivanje prava koje se odnosi na pojedinačno korištenje određenog predmeta zaštite, prema odgovarajućem ugovoru između nositelja prava i korisnika predmeta zaštite, obavlja sam nositelj prava osobno ili putem zastupnika.
(2) Poslove opunomoćenog zastupnika može obavljati odvjetnik, specijalizirana pravna osoba za ostvarivanje autorskog prava i srodnih prava te udruga iz članka 157. ovoga Zakona.

Što je točno ostvarivanje prava? To je opisano čl. 154. Zakona:

(1) Ostvarivanje autorskog prava, odnosno srodnih prava (u daljnjem tekstu: ostvarivanje prava) obuhvaća osobito sljedeće poslove:
– davanje odobrenja za korištenje predmeta zaštite autorskog prava odnosno srodnih prava (predmeti zaštite), kada je to odobrenje po Zakonu potrebno,
– naplate naknada za korištenje predmeta zaštite, ako se koriste uz naknadu, – raspodjele naplaćenih naknada nositeljima prava, – kontrole nad korištenjem predmeta zaštite, – pokretanja i vođenja postupaka zaštite u slučaju povrede prava koja se ostvaruju.
(2) U ostvarivanju prava mogu se obavljati svi ili samo neki od poslova iz stavka 1. ovoga članka.

Razlika, tj. prednost, korištenja pomoći udruge za kolektivno ostvarivanje prava (HDS ZAMP u Hrvatskoj) je opisana u čl. 156. st. 2. (ja sam dodao zadebljanje slova):

(2) Pravo radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja iz stavka 1. točaka 1.a) i 2.c), pravo radiodifuzijskog reemitiranja iz stavka 1. točke 1.i), pravo na naknadu za radiodifuzijsko emitiranje iz stavka 1. točke 3.b), pravo iznajmljivanja iz stavka 1. točaka 1.c), 2.e) i 3.c) ako se radi o snimljenim glazbenim djelima i glazbenim izvedbama, pravo na naknadu za javnu posudbu iz stavka 1. točaka 1.d), 2.f), 3.d) i 4.a), pravo na naknadu za reproduciranje za privatno i drugo vlastito korištenje iz stavka 1. točaka 1.f), 2.g), 3.e), 4.b) i 5.a) i pravo na naknadu iz stavka 1. točke 2.h) mogu se ostvarivati samo preko udruge za kolektivno ostvarivanje prava.

Tu ulazi HDS ZAMP – da ostvari prava autora koja su ostvariva isključivo preko udruge za kolektivno ostvarivanje prava. Za manje autore bitno je da trenutno samo HDS ZAMP može ostvarivati njihova prava kad govorimo o privatnom korištenju zaštićenog autorskog djela i u slučaju korištenja autorskog djela na radiju i sličnim medijima.

Postoji li kazna za nepropisno korištenje predmeta zaštite?

Da.

O samom činu korištenja predmeta zaštite bez odobrenja autora ili udruge govori čl. 189. od st. 1. do st. 3.:

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
[…] 2. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava reproducira autorsko djelo (članak 19.)
[…] 6. bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili udruge za kolektivno ostvarivanje autorskog prava ne plati naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenja kada je po zakonu to dužan platiti (članak 32.)
[…] (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna fizička osoba.

No postoji i kazna za kašnjenje s dostavljanjem podataka koje odobrena udruga traži, čl. 190. od st. 1. do st. 3., što je nešto što HDS ZAMP ne forsira, na čemu smo im zahvalni:

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako udruzi za kolektivno ostvarivanje prava iz ovoga Zakona ne dostavi potpune podatke o korištenju prava koje ta udruga kolektivno ostvaruje, u roku od 15 dana od dana korištenja prava, osim ako pravnim poslom nije drukčije ugovoreno (članak 166. stavak 2.).
(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000.00 do 5.000,00 kuna fizička osoba.

Je li sve tako sivo?

Ako mene netko pita, autorsko pravo postoji zato da bismo mogli definirati temelje na kojima je moguće graditi eventualno potrebnu zaštitu prava autora na njegovo autorsko djelo. Neovisno o tome govorimo li o glazbi, tekstu, fotografiji ili nečem četvrtom. Mislim da je dobro da društvo postavlja temelje koji govore da je referenciranje (navođenje autora) potrebno, da je korištenje autorskog djela donekle ograničeno i slično. Ali isto tako mislim da je pretjerivanje s time jednostavno pretjerano. Ako je djelo moje, ne vidim zašto netko drugi automatski ima pravo njime upravljati.

Kaže Zakon dalje, u čl. 15. st. 1.:

(1) Autor ima pravo biti priznat i označen kao autor djela.

I zatim čl. 16.:

Autor ima pravo usprotiviti se deformiranju, sakaćenju i sličnoj izmjeni svojega autorskog djela, te uništenju kao i svakom korištenju autorskog djela na način koji ugrožava njegovu čast ili ugled.

Nadalje, čl. 18.:

Autor ima isključivo pravo sa svojim autorskim djelom i koristima od njega činiti što ga je volja, te svakoga drugog od toga isključiti, ako zakonom nije drukčije određeno. […]

Članak 99. govori o trajanju autorskog prava:

Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Nas uopće u ovoj drami najviše interesira pojam javnog izvođenja. Zakonom je javno izvođenje definirano u čl. 22.:

Pravo javnog izvođenja je isključivo pravo priopćavanja javnosti:
1. djela iz područja književnosti ili znanosti njegovim čitanjem ili recitiranjem uživo (pravo javnog recitiranja),
2. glazbenog djela njegovim izvođenjem uživo (pravo javne glazbene izvedbe).

Zakonom se, iako možda ne izravno, predstavljaju, po mom mišljenju, a možda sam u krivu, dva moguća rješenja, kako slijedi.

Rješenje 1: Pravo iskorištavanja autorskog djela

Članak 44. Zakona nudi vrlo interesantno rješenje. Ako sam dobro shvatio, autor može prepustiti ostvarivanje autorskog prava trećoj osobi.

(1) Autor može za drugoga osnovati pravo iskorištavanja autorskog djela ili mu prepustiti ostvarivanje autorskog prava ugovorom, davanjem odobrenja (dozvole) za korištenje ili drugim pravnim poslom.
(2) Autor može za drugoga osnovati pravo na temelju kojega će drugi moći autorsko djelo koristiti na svaki ili na određen način (pravo iskorištavanja autorskog djela). Pravo iskorištavanja može biti osnovano kao isključivo ili neisključivo pravo, ograničeno sadržajno, vremenski ili prostorno.

Ostali stavci navedenog članka opisuju razliku između isključivog i neisključivog prava.

U suštini je, prema mom mišljenju, ovo malo siva zona. Naime, ako dobro čitam i shvaćam koncepte iz Zakona, ovim postupkom je moguće pravo korištenja, tj. ostvarivanja autorskog prava, prebaciti nekome drugome. I to uz niz potencijalnih ograničenja, poput vremenskog, prostornog i slično. Što je zapravo vrlo interesantno, jer ja kao autor mogu reći da određenoj privatnoj ili pravnoj osobi prepuštam ostvarivanje autorskog prava na moje djelo, u određenom prostoru ili vremenu.

Npr. 1: Ako s Bajagom (pod pretpostavkom da je on nositelj autorskog prava) potpišem ugovor da mi prepusti ostvarivanje autorskog prava za pjesmu Pada vlada iz filma Profesionalac, na području VAKUUM kluba ili grada Varaždina, onda sam ja onaj koji uređuje kako će se ta pjesma izvoditi na definiranom geografskom području.

Npr. 2: S Bajagom (pod istom pretpostavkom) potpišem ugovor o iskorištavanju autorskog djela, i to neisključivom pravu iskorištavanja, na nekom području/vremenu ili bez uvjeta, dobivam ovlasti, prema čl. 44. st. 4 Zakona, da

autorsko djelo koristi na način koji je u skladu sa sadržajem njegovog prava, ali ga ne ovlašćuje da druge spriječi u bilo kojem korištenju tog djela.

Dakle, ako se ne varam, ja zatim to djelo mogu koristiti kako i koliko god želim, sve dok je u skladu sa ugovorom.
Prema čl. 51. Zakona postoji mogućnost potpisivanja ugovora za stjecanje prava iskorištavanja autorskog prava:

Ugovor na temelju kojeg se stječe pravo iskorištavanja autorskog prava (autorskopravni ugovor) mora biti sklopljen u pisanom obliku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Takav ugovor mora imati određene elemente propisane čl. 52. st. 1. Zakona:

(1) Autorskopravni ugovor mora sadržavati barem djelo na koje se odnosi, način korištenja, te osobu ovlaštenu na korištenje autorskog djela (korisnik).

U takvom ugovoru treba biti navedena neka naknada koja je “određena primjereno” (čl. 53. Zakona). No primjerenost je, pretpostavljam, subjektivna.

Rješenje 2: Ugovor o izvođenju autorskog djela

Zakonom je previđena mogućnost sklapanja ugovora o izvođenju autorskog djela kojim korisnik dobiva odobrenje za javno izvođenje na način i pod uvjetima određenima ugovorom, za određenu naknadu ili bez nje, kako je određeno ugovorom. Ostalo je prilično jasno izneseno u čl. 68., čl. 69. i čl. 70.:

4.3.2. Ugovor o izvođenju autorskog djela
OPĆENITO O UGOVORU
Članak 68.
(1) Ugovorom o izvođenju autorskog djela autor daje korisniku odobrenje za javno recitiranje autorskog djela ili javnu izvedbu glazbenog djela na način i pod uvjetima određenim ugovorom, a korisnik se za stečeno pravo obvezuje platiti naknadu ako ugovorom nije drukčije određeno.
(2) Odredbe o ugovoru o izvođenju primjenjuju se i na radiodifuzijsko emitiranje i reemitiranje, javno priopćavanje radiodifuzijskog emitiranja, javno priopćavanje, javno prenošenje i stavljanje na raspolaganje javnosti nescenskih književnih i glazbenih djela.
DRUGE OBVEZE KORISNIKA
Članak 69.
Korisnik autorskog djela dužan je autoru omogućiti pristup izvođenju autorskog djela, ostvariti tehničke uvjete izvođenja koji osiguravaju poštovanje autorskih moralnih prava te autoru ili njegovu zastupniku dostavljati popis izvedenih autorskih djela i izvještavati ga o prihodima ostvarenim izvođenjem njegova autorskog djela, ako ugovorom nije drukčije određeno.
PRESTANAK ODOBRENJA
Članak 70.
Odobrenje za javno recitiranje, odnosno za javnu izvedbu glazbenog djela prestaje ako korisnik ne koristi autorsko djelo na način i pod uvjetima predviđenim odobrenjem.

Korištenje u privatne svrhe

Zakon predviđa korištenje djela bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade za privatno korištenje čl. 82.:

Fizička osoba može reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu ako to čini za privatno korištenje, kao i reproducirati autorsko djelo u obliku fotokopije i za drugo vlastito korištenje, koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupačno javnosti.

Korištenje autorskih djela u nastavi

Članak 88.:

Dopušteno je javno izvođenje ili scensko prikazivanje autorskih djela u obliku izravnog poučavanja na nastavi, ili na priredbama koje su vezane uz nastavu, u opsegu opravdanom obrazovnom svrhom koja se želi postići takvim priopćavanjem, ako se autorsko djelo ne koristi radi ostvarivanja izravne ili neizravne imovinske ili komercijalne koristi za obrazovnu ustanovu, organizatora ili treće osobe, ako izvođači ne primaju naknadu za izvođenje autorskih djela, te ako se ne naplaćuju ulaznice.

Reproduciranje autorskih djela trajno smještenih na javnim mjestima

Članak 91. predviđa reproduciranje autorskih djela koja su smještena na mjestima pristupačnim javnosti. Ključno pitanje ovdje je jesu li online video servisi, npr. YouTube ili Vimeo, javno dostupni?

(1) Dopušteno je reproduciranje autorskih djela koja su trajno smještena na ulicama, trgovima, parkovima ili drugim mjestima pristupačnim javnosti te distribuiranje i priopćavanje javnosti takvih reprodukcija.
(2) Djela iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se reproducirati u trodimenzionalnom obliku.
(3) Na primjercima djela iz stavka 1. ovoga članka potrebno je navesti izvor i autorstvo djela, osim ako to nije moguće.

Čin peti: Dodatak i odgovori na pitanja

U zadnjoj poruci upućenoj ZAMP-u postavio sam niz od devet pitanja koja su me mučila, a odgovori na koja bi mi u jednom dijelu pomogli u shvaćanju cijelog procesa ostvarivanja autorskih prava. Donosim ovdje u cijelosti postavljena pitanja te dobivene odgovore, jer mi nije cilj izvrtanje značenja ili odgovora i cijele priče, već informiranje i edukacija. Primijetite da postoji razlika između kolektivnog ostvarivanja prava autora i kolektivnog ostvarivanja prava izvođača. Nadalje, kako sam naveo ranije, postoje prava koja je moguće ostvariti isključivo kolektivno. Ima stvari koje se ponavljaju u odnosu na prethodni sadržaj ovog teksta.

Pitanje: Prema informacijama dostupnima na vašem web-mjestu, pretpostavljam da je potrebno da, prije nego mogu dobiti svoj udio naknade, autori, tj. nositelji autorskih prava, vama daju punomoć za zastupanje. Jesam li dobro shvatio postupak?
Odgovor: Autori potpisuju punomoć te tom prilikom dostavljaju sve potrebne podatke za daljnje praćenje djela kao i isplatu ukoliko su se djela koristila te na taj način i ostvarila zaradu.

Pitanje: Što se dogodi s naknadom za autora, tj. nositelja autorskog prava, u suprotnom, tj. u slučaju da ne urade navedeno u pitanju 1?
Odgovor: Ukoliko ne postoje svi elementi potrebni za provođenje isplate autorska naknada ostaje na kontu pet godina te se nakon toga provodi zastara.

Pitanje: Postoji li neki oblik članarine za autore, tj. nositelje autorskog prava, koji odluče prihvatiti da ih HDS ZAMP zastupa, tj. za članove HDS-a? Primijetio sam da statut HDS-a predviđa članarinu, ali ne piše ništa izravno, niti postojanje minimalne članarine.
Odgovor: HDS ne naplaćuje članarinu odnosno naknadu za članstvo u udruzi.

Pitanje: Imate li obrazac zahtjeva/dopisa koji vam je potrebno poslati ukoliko autor, tj. nositelj autorskog prava, ne želi da ga ZAMP zastupa, tj. da u njegovo ima skuplja naknadu za izvođenje djela?
Odgovor: Ne postoji takav obrazac, no autor treba dati pisanu izjavu u kojoj jasno iznosi svoju želju (bilo da ne želi da ga HDS ZAMP izravno zastupa, bilo da uopće ne želi biti dio globalnog svjetskog sustava za kolektivno ostvarivanje autorskih prava). S obzirom da je sukladno zakonu i temeljem presumirane punomoći HDS ZAMP dužan ostvarivati prava za sve autore, osim za one koji to ne žele, ukoliko se izjava dostavlja poštom ona treba biti ovjerena, a ukoliko ju autor sam dostavlja ona se prihvaća uz predočenje identifikacijske iskaznice.

Pitanje: Molim Vas da mi pojasnite ideju da je ZAMP zadano organizacija koja prikuplja naknade za izvođenje djela pod zaštitom autorskog prava, jer mi taj dio još nije jasan. Naime, kako može Nepoznati Netko prikupljati naknadu za moj rad, moje djelo, moju izvedbu, a da ja za to ne znam?
Odgovor: Autorsko pravo nastaje samim činom stvaranja autorskog djela i od tog trenutka autor ima pravo ostvarivati sve koristi od korištenja njegova djela. S obzirom na karakterističnost pojedinih autorskih djela (posebice glazbe) koja se istovremeno mogu koristiti na više načina i u više oblika i od strane tisuća i milijuna korisnika diljem svijeta, kao i na činjenicu da se tim korisnicima treba osigurati pravna sigurnost da djela mogu nesmetano legalno koristiti, međunarodne konvencije i preporuke EU određuju da se neka prava mogu ostvariti isključivo kolektivno odnosno kroz sustav kolektivnog ostvarivanja prava. Tako i hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima propisuje da se prava radiodifuzijskog emitiranja i reemitiranja mogu ostvariti isključivo kolektivno odnosno putem organizacija/udruga koje za takvo ostvarivanje prava imaju odobrenje nadležne institucije.

Pitanje: U kojem roku izvođači koji su nastupili na VAKUUM Untergrund koncertu, koji je opisan ranije u našoj komunikaciji, mogu očekivati svoj udio u uplaćenoj naknadi?
Odgovor: HDS ZAMP ostvaruje prava autora glazbenih djela a izvođačka prava ostvaruje udruga HUZIP, ističemo to jer često nije slučaj da su izvođači ujedno i autori djela koja izvode. Kod nastupa odnosno izvedbe uživo, izvođačka prava su obično dogovorena i plaćena u izravnom kontaktu organizatora i izvođača, a autorsku naknada za autore koji su u sustavu kolektivnog ostvarivanja prava a čija su se djela u sklopu nastupu izvodila prikuplja HDS ZAMP. HDS ZAMP prikupljene naknade za sva prava isplaćuje četiri puta godišnje, nakon što se unesu i obrade svi podaci o korištenjima djela i temeljem njih provedu obračuni. Konkretno za koncerte naknada se isplaćuje svakih šest mjeseci (u prosincu i lipnju). Ukoliko je naknada za navedeni koncert naplaćena u studenom 2016. isplata autorima će ići u lipnju 2017. godine, kada se radi obračun za sva korištenja unutar javnog priopćavanja tijekom drugog dijela 2016.g.

Pitanje: Na koji ćete način kontaktirati izvođače iz ove konkretne priredbe (VAKUUM Untergrund 21.10.2016.), s obzirom da niti u jednom obrascu nisam naveo njihov kontakt, a ako se dobro sjećam, rekli ste da ih u svojoj bazi nemate? Nadalje, kako biste kontaktirali nekog od još manjih izvođača, a koji također mogu nastupati, naročito ako nastupaju pod pseudonimom? Ako se dobro sjećam, u telefonskom razgovoru naveli ste da ćete kontaktirati izvođače nakon uplaćene naknade (uplata je provedena, što dokazuje dokument koji sam Vam poslao u prethodnoj poruci e-pošte).
Odgovor: Opet moramo napomenuti da HDS ZAMP ostvaruje prava autora glazbenih djela i sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, organizatori priredbi i koncerata dužni su nam dostaviti sve podatke o korištenim djelima, odnosno popise izvedenih djela s navedenim podacima o autorima djela. Ti podaci se nakon unošenja u našu bazu ukoliko je riječ o novim djelima koja se kroz našu bazu još nisu obrađivala, provjeravaju odnosno unose u zajedničke međunarodne baze podataka. Tako se za korištenje tih djela bilo gdje u svijetu osigurava izdvajanje pripadajuće autorske naknade autorima tih djela. Ponekad jest teško doći do samih autora, ukoliko se oni nama ne jave i ne ostave kontakte i podatke potrebne za isplatu naknada koje se nalaze na njihovim kontima. U takvim slučajevima nakon prikupljenih i obrađenih podataka o autorima djela, djelatnici HDS ZAMP-a služe se svim javno dostupnim podacima i spomenutim međunarodnim bazama kako bi s tima utorima ipak stupili u kontakt.
Osim toga, s mnogim organizatorima festivala i koncerata još neafirmiranih bendova, čija je uloga u razvoju glazbene scene uistinu vrijedna i važna, zajednički njegujemo odličnu suradnju te provodimo radionice Intro kroz koje sve mlade autore upoznajemo s njihovim pravima. Na taj način organizatori omogućavaju prostor za izvedbe mladih bendova a u suradnji s nama i mogućnost da autori izvedenih djela uistinu dobiju i pripadajuću naknadu za takva izvođenja. Isto tako a sukladno zakonu HDS svake godine kroz više natječaja  izdvaja značajna sredstva za poticanje autorskog glazbenog stvaralaštva. Sve informacije o natječajima možete potražiti na našim web stranicama www.zamp.hr i www.hds.hr

Pitanje: Na koji se način provodi zaštita autorskog prava stranaca? Naime, ukoliko stranac dođe i ne želi da ga ZAMP zastupa, može li to izjaviti ili zatražiti?
Odgovor: Inozemni autori mogu i ne moraju biti članovi HDS-a, važno je da li oni svoja prava ostvaruju unutar globalnog svjetskog sustava za kolektivno ostvarivanje prava. Ukoliko inozemni autori kroz sustav ostvaruju svoja prava, HDS ZAMP je dužan sukladno međunarodnim ugovorima i strogim profesionalnim pravilima prikupiti naknadu za korištenje njihovih djela na području RH. Ukoliko je riječ o autorima koji su izašli iz sustava za kolektivno ostvarivanje prava (što jer vidljivo iz njihova statusa na međunarodnim bazama), HDS ZAMP za njih neće naplatiti naknadu.

Pitanje: Ako je ZAMP zadana organizacija koja vodi brigu o zaštiti autorskog prava autora, tj. nositelja autorskog prava, postoji li mogućnost da autor, tj. nositelj autorskog prava, tu aktivnost provodi samostalno ili da za isto ovlasti treću osobu?
Odgovor: Autor uvijek ima pravo sa svojim djelima raditi što ga je volja i samostalno odlučivati kako i na koji način će ostvarivati svoja prava. To pravo autora koje mu jamče međunarodne konvencije i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, nitko ne može i ne smije dovesti u pitanje, to je uostalom i jedno od načela koje promoviramo i o kojem vodimo brigu. Dakle, svakako autor sam odlučuje kako će i na koji način ostvarivati sva svoja prava, bilo da je riječ o individualnim pravima bilo da je riječ o pravima koja se mogu (odnosno poneka i moraju, kako smo ranije pojasnili) ostvarivati kolektivno. Ukoliko se odluči za ostvarivanje prava kroz sustav kolektivnog ostvarivanje prava, ista će za njega na području RH ostvarivati HDS ZAMP kojeg on može ali ne mora biti član (može biti članom bilo kojeg takvog društva u svijetu). Ukoliko odluči da ne želi dio svojih prava ostvarivati kroz kolektivni sustav, on će ih ostvarivati samostalno u obimu i načinu na koji to želi, izuzev onih prava koja se mogu jedino ostvariti kolektivno.

 

Epilog

HDS ZAMP je zadan Zakonom. O tome nema polemike. Ipak, nije zacementiran, već je moguće da se pojavi udruga koja će zauzeti njegovo mjesto.

No, postoje druge mogućnosti:

  • Ugovor o pravu iskorištavanja autorskog djela;
  • Ugovor o izvođenju autorskog djela.

Moj prijedlog stalnog korištenja bi bio kako slijedi:

  1. Autori šalju dopis/zahtjev u HDS ZAMP kojim traže da ih HDS ZAMP ne zastupa, tj. izjavljuju da HDS ZAMP nisu opunomoćili za zastupanje.
  2. Korisnik zaštićenog djela sklapa s nositeljima autorskog prava Ugovor o izvođenju autorskog djela.

I nešto iznimno bitno: ponavljam da nisam pravnik, nego me interesira cijela priča o autorskim pravima i njihovoj zaštiti, pa sve ovdje navedeno uzmite sa zadrškom, tj. uz prethodnu provjeru s pravim odvjetnikom 😃


  1. WIPO. (2015). Modul 2: Autorsko pravo. WIPO. 
  2. Vlada Republike Hrvatske. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (2014). Zagreb, Croatia. Retrieved from http://www.zamp.hr/uploads/documents/zakoni/ZAPSP_2014.pdf 

One thought on “O zlatnom pravu autorskom i koja je uloga ZAMP-a

Što ti misliš? Komentiraj: